izložbeni prostor czk
11. ožujka - 6. travnja

DARKO SAČIĆ
PROZORI
akril na platnu

Izložbu je otvorio likovni kritičar Milan Bešlić.

DARKO SAČIĆ, akademski slikar , rođen je 1955.godine  u Varaždinu gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1974. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj diplomira 1979. u klasi profesora Šime Perića. Postaje član HDLU-a i suradnik Majskorske radionice prof. Ljube Ivančića i prof. Nikole Reisera. Od tada do danas, osim što samostalno i skupno izlaže, obavlja i vrlo važne dužnosti u kulturnim djelatnostima grada Varaždina.
Od 1998. godine vlasnik je i voditelj galerije Zlati ajngel u Varaždinu.
 
Samostalno je izlagao u Varaždinu 1977. (Kazališni klub),1978. (Salon "Meblo") i 1980. godine (Gradska knjižnica i čitaonica),1979. (Galerija "Vladimir Nazor") , 1989. (Galerija "Buljat") u Zagrebu , 1989. godine (Galerija "Pedišić") u Zadru, 1990. godine ("Neue Galerie im Alten Rathaus") u Fürstenfeldu (Austrija) te 2008. u Šibeniku (Galerija sv. Krševana). Izlagao je na dvadesetak kolektivnih izložbi od 1976. do 2007. godine.

BOJE SAČIĆEVIH „PROZORA“

Kada je prije dvije godine Darko Sačić u uglednoj šibenskoj Galeriji sv. Krševana novu seriju slika nastalih u istoj 2008. godini promovirao kao ciklus naslovljen „Prozori“ tim činom on nije samo prekinuo višegodišnju „stanku“ u svojoj slikarskoj praksi, već je nanovo, a sada, dakako i drugačije skrenuo pozornost kritike i kulturne javnosti na svoju intrigantnu autorsku osobnost. Riječ je o slikaru koji je u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća samostalnim izložbama, kao i sudjelovanjem na onim zajedničkim, bilo tematskim, problemskim….i sl. u jasnim stilskim koordinatama i prepoznatljivim izražajnim značajkama inaugurirao svoju likovnu poetiku na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni koju je kritika apostrofirala i visoko vrednovala, a napose, u tada mladom generacijskom kontekstu kojega danas čitamo u reprezentativnom nizu: Švaljek, Vrkljan, Lapuh, Kuliš , Rončević, Jelavić….i dr.
Na ovu činjenicu podsjećamo i u ovoj prigodi kako bismo još jednom rekli da je Darko Sačić slikar čije su se značajke prepoznale već na početku njegove profesionalne slikarske djelatnosti, a koje, unatoč tome što nisu kontinuirano stvarane ništa izgubile na snazi jer su, i nakon relativno duge pauze, upravo na šibenskoj izložbi bljesnule neospornim slikarskim umijećem i svježinom likovne izražajnosti.
Ovaj radikalni slikarski zaokret prema vlastitom slikarskom biću (a ne galerističkom, društvenom, socijalnom i sl.) o kojemu sam tada pisao nastojeći ga naglasiti kao iznimno značajnu odluku za Sačićevo stvaralaštvo, za njegov budući rad, a što se na našu radost potvrdilo i u ovoj novoj seriji bijelih slika koje su - treba li naglasiti? - stvarane odmah poslije ove šibenske izložbe. Dakako, da je jednako tako od naročite važnosti činjenica što je ovom novom serijom slika izbjegnut prekid u atelijerskoj praksi, odnosno, da su nanovo i povezane stvaralačke niti u sve sigurnijem i čvršćem tkanju slikarskog kontinuiteta.
Veći broj slika iz te serije na ovoj izložbi u Čakovcu potvrđuje tezu o značenju kontinuiteta jer znalački nastavljaju započeto i vješto ga produbljuje i u ovim novim radovima u kojima ispisuje njihova likovna polja u suptilnim varijacijama bjeline.I sada bismo, kao i prije dvije godine, postavili isto pitanje: Ne otvara li slikar prozore podsvjesnog i iracionalnog „kadrirajući“ prostor slike istom „ekspozicijom“ (50x70cm) poentirajući njihov beskraj linijskom koncepcijom?Još bismo jednom ponovili da je Sačićevo iskustvo stvarnosti i u ovoj novoj seriji slika prožetih nijansama bjeline još bliže onim slikarskim rješenjima koje minimalističkim sredstvima izražavaju i najdublje egzistencijalističke refleksije. Također, svoje iskustvo stvarnosti autor ne ispisuje samo u rafiniranoj teksturi znalačkim potezima kista u nijansama plave, zelene, crvene, ljubičaste… već ga sada i produbljuje u mističnim bjelinama kao kultivirani likovni zapis egzistencijalističkih tjeskoba i nemira, slutnji i neizvjesnosti, stvarnog i iracionalnog.

                                                                         Milan Bešlić